preskoči na sadržaj

Login
Korisnik:
Lozinka:
Kako učiti

Pedagoginja je tijekom prvog polugodišta  provela projekt Kako učiti? s učenicima 5.razreda kroz pet radionica. Također je izradila materijal za učenike i roditelje koji im može pomoći pri organizaciji i načinima učenja.

Savjeti  Kako učiti? slijede u tekstu. 

 

  • PLANIRAJ što i kada ćeš raditi (dnevno, tjedno, mjesečno)

Plan treba NAPISATI. Dobro je izvjesiti ga na zidnu ploču.

MJESEČNI PLAN:

Nađi si nekakav kalendar u koji ćeš svaki mjesec moći upisivati važne školske i izvanškolske događaje i rokove (ispite, lektire, rođendane, odlaske zubaru i dr.), na način da ćeš zaokružiti datum i pored njega napisati zašto ti je važan.
Stavi si taj plan na vidljivo mjesto kraj radnog stola da ti svaki dan služi kao podsjetnik.

TJEDNI I DNEVNI PLAN:

Lako je stići sve što naumiš ako slijediš svoj dnevni raspored.

  • upiši sve svoje svakodnevne obvezne aktivnosti (satove u školi, nogometne treninge, satove u glazbenoj školi)
  • ostavi vrijeme za učenje i domaću zadaću
  • dodaj svoje dnevne aktivnosti (obroke, spavanje, kućne poslove)
  • upiši svoje osobno vrijeme (TV, igra, odmaranje)

Evo kako bi to moglo izgledati:

VRIJEME

P

U

S

Č

P

S

N

8–13h

škola

           

13-14

odmor, ručak

           

14-15

DZ iz MAT, učim PRI

           

15-16

učim POV i ENG

           

16-17

glazbena škola
gitara

           

17-18

           

18-19

slobodno vrijeme, večera

           

19-20

TV

           

20-21

ponavljanje

           

21-22

tuširanje, spavanje

           

 

  • zaboravljanje je najveće u početku. Zato PONOVI lekciju koju si taj dan učio, a zatim one koje si učio prije
  • uvijek prije početka učenja nove lekcije ponovi staru
  • GRADIVO PODIJELI NA MANJE DIJELOVE. Naučiti manji dio ne izgleda jako teško
  • čitaj GLASNO, ali znaj da ćeš se brže umoriti pa planiraj više kraćih PAUZA. Glasno čitanje korisno je za koncentraciju
  • uči S OLOVKOM U RUCI i zabilješke (sažetke) piši u bilježnicu. Tako gubiš više vremena, ali puno naučiš dok praviš sažetak
  •  
  • nepoznate riječi nakon čitanja potraži u rječniku. Učenje s razumijevanjem je trajnije i zanimljivije
  • nerazumljivu definiciju pročitaj više puta i pokušaj je razjasniti na primjeru. Lakše ćeš razumjeti ako povežeš s nečim poznatim
  • ponovi (pročitaj) ono što ste zapisali u školi i usporedi sa svojim sažetkom, a po potrebi možeš ga i nadopuniti
  • uporno ponavljaj definicije, datume i izraze koje teže pamtiš

Ponavljaj čitanjem, prepričavanjem bez gledanja u zabilješke.

Nakon pauze provjeri koliko si naučio (mogu te ispitati roditelji ili sam sebe).

  • domaću zadaću piši isti dan kada vam je zadana jer ti je gradivo svježe.
  • domaću zadaću piši sam jer tako učiš i vježbaš (posebno je važno za matematiku, hrvatski i strani jezik).
  • piši uredno i pregledno (datum, naslov, rješavanje).
  • koristi se BOJICAMA – vrlo je uredno i pregledno, a i korisno za  upamćivanje (npr. naslov piši crvenom bojicom, definicije uokviri, podvuci, dopusti mašti da stvara – poput igre).
  • U UČENJU PRAVI PAUZE. Primjerice, nakon 30 minuta učenja odmori se 5 minuta, nakon 1,5 sata učenja odmori se 20 minuta. NAKON PAUZE BEZ GLEDANJA U ZABILJEŠKE (SAŽETKE) PONOVI GRADIVO. Ako tada znaš, znat ćeš i sutra u školi.
  • UČI REDOVITO (SVAKI DAN). Najbolje je u učenje uložiti svakodnevno manju količinu vremena, nego učiti cijelo vrijeme nekoliko dana prije ispita.
  • ŠTO VIŠE PONAVLJAŠ PAMĆENJE JE DUGOTRAJNIJE.
  • NE UČI NAPAMET NEGO S RAZUMIJEVANJEM.
  • DISKUSIJA I UZAJAMNO ISPITIVANJE vrlo povoljno djeluje na jasnoću pojmova, jezično oblikovanje stečenih znanja te za hrabrost (uklanjanje straha) kod odgovaranja.
  • NAGRADI SE za svaki uspjeh i izvršenje zadatka. Nagradi se nakon napornog rada bez obzira na rezultat.
  • budi uporan, NE ODUSTAJ!!!

 

VANJSKI FAKTORI KOJI OLAKŠAVAJU UČENJE

MJESTO ZA UČENJE

Uvijek uči na istom mjestu.

Zbog dobre koncentracije i bržeg učenja, mirno i tiho mjesto najbolje je za učenje.

Nije poželjno učiti uz upaljen televizor, glasnu glazbu, sa slušalicama na ušima, uz ukućane koji razgovaraju i sl.

Dobro prozračena prostorija važna je za dobru koncentraciju i pamćenje za koje nam je potreban kisik. Zato prostor za učenje treba povremeno provjetriti.

STOL I STOLICA

Stol treba biti prostran, a stolica udobna koja će ti omogućiti   sjedenje bez bolova u leđima.

Izbjegavaj učiti na krevetu jer sjedenje na njemu nije najudobniji položaj tijela i otežano je pisanje.

Nije poželjno ležati za vrijeme učenja jer je to položaj koji mozgu šalje poruku da se pripremi za spavanje.

Najbolje je učiti za stolom na kojem će biti samo ono što je potrebno za učenje (udžbenici, bilježnice, pribor za pisanje…). Nepotrebne predmete treba maknuti jer odvlače pozornost (igračke, uspomene, ukrasi, mobitel…).

TEMEPRATURA

Temperatura prostorije gdje se uči treba biti između 18 i 20 o C. Prerevisoka ili preniska temperatura smanjuje koncentraciju.

VRIJEME ZA UČENJE

Uči uvijek u isto vrijeme. Tako će ti učenje ući u naviku.

Najbolje vrijeme za učenje je jutro. Ako to nije moguće, učenje treba odgoditi za poslije podne, a u najgorem slučaju za navečer.

Trebalo bi izbjegavati učenje u kasnim noćnim satima jer smo tada najumorniji i smanjuje se učinkovitost učenja.

Istraživanja su pokazala da je radni učinak najbolji od 9:00 do 11:00 prije podne i od 17:00 poslije podne. Najneučinkovitije vrijeme za učenje je oko 14:30.

Utvrdi u koje doba dana najbolje učiš i tada radi najteže zadatke. Nije poželjno učiti nakon jela jer sav kisik ode u probavni trakt pa nam se spava.

RASVJETA

Najbolje je prirodno svjetlo jer se tada oči manje umaraju.

Ako pišeš desnom rukom, svjetlo treba dolaziti s lijeve strane.

Ako pišeš lijevom rukom, svjetlo treba dolaziti s desne strane.

DOBRA PRIREMA

Prije početka učenja pripremi sve potrebno: olovke, ravnalo, gumicu za brisanje, knjige, bilježnice i ostalo. U protivnom ćeš morati ustajati i prekidati učenje, a to loše utječe na koncentraciju i produžuje vrijeme učenja.

Nemoj ostavljati za sutra zadatke i obaveze koje trebaš ispuniti danas.

 

MOTIVACIJA ZA UČENJE

 

Motivacija se ne može naučiti, već je ona nešto što se stvara u nama.

Motivacija znači potražiti razloge koji nas tjeraju naprijed. Tajna je u tome da potražimo razloge koji nas potiču da zadatke obavljamo i da ih obavljamo dobro.

Ponekad je to neki unutarnji motiv, primjerice kad nam se nešto sviđa ili u nečemu uživamo.

Motivacija može biti i vanjska, primjerice kada nešto činimo kako bismo postigli neki cilj.(Trudit ću se da prođem s 5 jer su mi roditelji obećali kupiti …).

 

Odgovori na ova pitanja. Možda ti odgovori pomognu da se lakše natjeraš na učenje.

·       Zašto učiš?

·       Zašto smatraš da je učenje potrebno?

·       Što bi htio postati nakon završetka školovanja?

·       Misliš li da to možeš postati bez učenja?

·       Tko je tvoj uzor kojem bi htio nalikovati?

·       Misliš li da je osoba koju si naveo kao svoj uzor postigla uspjeh bez imalo truda?

 

METODE UČENJA

 

Baš svi uče uz pomoć metode. Neki učenici čitaju lekciju više puta dok ne usvoje gradivo. Jedni podcrtavaju najvažnije, a drugi naglas čitaju gradivo kako bi ga bolje zapamtili. Neki učenici rade sheme lekcije kako bi je lakše naučili.

Mnogi se učenici slažu u tome da ulažu puno vremena u učenje, ali da postižu nezadovoljavajuće rezultate. Svi učimo metodom pokušaja i pogrešaka. Svatko u praksi koristi metodu za koju misli da donosi najbolje rezultate. Ipak, nijedna od prethodno navedenih metoda nije u potpunosti zadovoljavajuća, budući da zahtijevaju mnogo vremena, truda, a rezultat je u većini slučajeva, prilično loš.

Ne možemo tvrditi da postoji idealna metoda učenja, no ipak:

  • Vjeruješ li da je metoda koju koristiš najbolja moguća?
  • Daje li željene rezultate?
  • Misliš li da ju možeš poboljšati?
  • Što možeš učiniti kako bi bio učinkovitiji u učenju?
  • Zapiši što točno činiš kada moraš naučiti određeno gradivo

Odgovori na navedena pitanja potaknut će te da razmisliš o potrebi uvođenja nekih posve novih elemenata u svoj plan učenja.

Vjerojatno si već primijetio da bolje pamtiš gradivo ako si ga prethodno predočio shematski, da lekciju lakše naučiš ako ju ponavljaš na glas te da lakše pamtiš kada si postavljaš pitanja u vezi nečega što ti predstavlja teškoću.

Dakle, postoji niz pravila koja, ako ih pravilno koristiš, pomažu u učenju.

METODA UČENJA IPPSI

1. Informativno čitanje

Obrati pozornost na naslov teksta, odlomke od kojih se sastoji, na dijelove teksta koji su tiskani masnim slovima ili su uokvireni (u njima su važni podaci), eventualne crteže, mape i fotografije koje sadrži.

2. Pitanje

Nakon informativnog čitanja , lekciju nauči od početka postavljajući si pitanja za svaki odlomak.

Postavljanje pitanja tijekom učenja pomaže ti da se koncentriraš, pronađeš smisao u gradivu koje učiš te da ga lakše zapamtiš.

3. Pažljivo i detaljno čitanje svakog poglavlja

Postavljanje detaljnih pitanja olakšat će ti da uočiš koje su najvažnije činjenice u tekstu.

Podcrtavaj ono što ti se čini važnim.

4. Shematiziraj svako pitanje

Vizualno pamćenje vrlo je važno za učenje te ga treba što više koristiti.

Konceptualne mape i sheme pomažu da bolje vizualno pamtimo. Pri izradi shema izdvajamo najvažnije iz gradiva. Shema je grafičko i simbolično prikazivanje teksta. Olakšava učenje, razumijevanje i pamćenje naučenog.

5. Izreci naučeno i shematizirano

Ponavljanje naglas služi kako bismo autorove riječi pretvorili u vlastite.

6. Ponavljanje

Ponavljanje je kratak, jednostavan  i precizan sažetak gradiva ispričan vlastitim riječima.

Nakon podcrtavanja i shematiziranja teksta, ponavljanje ti neće predstavljati nikakav problem.

Nakon završetka , odmori se nekoliko minuta i još jednom ponovi sve. To će ti pomoći da utvrdiš naučeno.

 

KONCEPTUALNE MAPE

Konceptualna mapa je mreža koja grafički prikazuje odnose između raznih informacija.

One čine sadržaj razumljivijim i vizualno lakše pamtljiv.

Mape su poput fotografija gradiva koje želimo usvojiti.

Koriste se za:

·        Ponavljanje gradiva prije ispita

·        Vizualno pamćenje informacija

·        Utvrđivanje naučenog gradiva

Pravila  izrade konceptualne mape?

·        Pronađi glavnu informaciju ili glavno pitanje lekcije i smjesti je u centar mape.

Zatim pronađi sporedne informacije i posloži ih po važnosti. Uvijek piši tiskanim slovima.

·        Koristi različite boje za pisanje drugačijih informacija. To će ti pomoći da ih razlikuješ. Informacije poveži linijama raznovrsnih boja.

·        Definicije, grafikoni, crteži i ostalo neka budu na posebnom papiru.

·        Kako bi ih povezao s mapom, pokraj informacije na koju se odnose, nacrtaj zvjezdicu.

Potreban pribor za izradu mape: papir i kemijske olovke ili    

                                      flomasteri u boji.

 

Primjeri konceptualne mape:

 

MNEMOTEHNIKE

Mnemotehnika je tehnika pamćenja pomoću koje  informacije lakše pamtimo i duže zadržavamo u pamćenju.

Primjerice, moramo li zapamtiti popis riječi, najlakše ćemo to učiniti tako da početno slovo svake riječi povežemo u jednu riječ koja ne mora imati značenje.

Taj se princip koristi i kod skraćenica poput UN. To su početna slova naziva Ujedinjeni narodi. Lakše ćemo zapamtiti riječ UN nego Ujedinjeni narodi.

Koje ćemo tehnike za bolje pamćenje i učenje koristiti ovisi o našem osobnom načinu učenja.

 

GRAFIČKA TEHNIKA

Radi se o povezivanju gradiva koje trebaš naučiti sa slikama.

Koristiš li slike tvoje će pamćenje biti dugotrajnije.

Primjerice, ako moraš naučiti dijelove vulkana, napravi crtež vulkana s označenim dijelovima i zalijepi ga na lako uočljivo mjesto u sobi pa ih tako nećeš moći zaboraviti.

Ako ti je teško zapamtiti riječ lava jer je za tebe nova, možeš je povezati sa slikom životinje lav, barem za početak, dok ti riječ lava ne postane poznata.

 

TOPOGRAFSKA TEHNIKA

Radi se o tome da u svojoj okolini (zidovi, pod i slično) ostavljaš predmete koji predstavljaju određeno gradivo koje moraš naučiti.

Primjerice, ako moraš naučiti najduže rijeke svijeta, u svojoj sobi možeš slagati razne trake ili konopce koji predstavljaju određenu rijeku. Na ovaj ćeš ih način sigurno lakše zapamtiti.

 

BROJEVNO-VERBALNA TEHNIKA

Koristeći ovu tehniku lakše ćeš zapamtiti povijesne datume.

Sastoji se od povezivanja brojeva i riječi. Na primjer, ako moraš zapamtiti godinu Francuske revolucije, svakom broju pripiši određeni predmet koji će ti pomoći da lakše zapamtiš godine.

Na primjer:

0 kotač               5 ruka

1 svijeća             6 lula 

2 klizaljke         7 štap

3 vile                  8 naočale

4 kocka              9 povećalo

Francuska revolucija 1789

(svijeća + štap + naočale + povećalo)

 

VERBALNA TEHNIKA

Uz pomoć novonastalih riječi, rima, pjesmica i slično, olakšava se pamćenje.

Ovu tehniku možeš koristiti za broj dana u mjesecu:

Studeni, travanj, lipanj i rujan 30 dana nose, veljača 28 ili 29, a ostali 31.

 

MISAONA KARTA/MENTALNA MAPA

Što radi mozak kad mu je dosadno?

Isključi se, zatvori se, odluta, prepusti se sanjarenju i zaspi. I nije važno govorite li hrvatskim jezikom te zapisujete bilješke slijeva na desno, pišete li hebrejski ili arapski, pa zapisujete sve zdesna na lijevo, ili kao u kineskom bilježite sve okomito – to je ljudskom mozgu sve isto; to ga uspavljuje.

Kod readicionalnog sustava bilježenja  vrlo se često događa da, što više zapisujemo, sve se čini još složenijim i zamršenijim.

Crte su za naš tradicionalni način zapisivanja poput rešetaka zatvorskih soba u kojima su one beskonačno kreativne sposobnosti razmišljanja, koje posjeduje naš mozak, doživotno zatočene – osim ako ih sami ne oslobodimo pomoću misaone karte.

Što je misaona karta/mentalna mapa?

Ø Najefikasniji način učenja primjeren radu mozga

Ø Način zapisivanja bilježaka koji nije dosadan.

Ø Individualna prerada gradiva prikazana simbolima, crtežima,riječima,frazama, brojevima, bojom, granama, vezama (svatko prerađuje gradivo na svoj način)

Ø Najbolji način smišljanja novih ideja i planiranja projekata.

 

Od čega se sastoji ?

  • riječi
  • boje
  • crte
  • slike

Misaona karta/mentalna mapa pridonosi:

  • pamćenju podataka
  • boljem zapisivanju gradiva
  • smišljanju ideja
  • uštedi vremena
  • koncentraciji
  • najboljem korištenju raspoloživog vremena
  • postizanju izvrsnog uspjeha na ispitima

Korištenje mozga:

LIJEVA STRANA MOZGA                DESNA STRANA MOZGA

                             riječi                                               ritam

                             logika                                            svijest       

                             brojevi                                          mašta

                             slijed                                            dimenzije

                             popisi                                          boje

                             analiza                                       sanjarenje

Lijevu stranu mozga koristimo kada:

  • koristimo papir na crte
  • zapisujemo gradivo u obliku popisa
  • kad su u bilješkama najvažnije riječi
  • koristimo brojeve u poretku riječi
  • primjenjujemo logiku u onom što činimo
  • kad su klupe složene u redove
  • kad se očajnički pokušavamo sjetiti riječi i brojeva

Mozak misli i pamti u bojama i slikama.

Dokaz?

Kad kažemo da starac sjedi na klupi i hrani ptičice, u mislima se pojavi slika, a ne riječi ispisane na bijelom papiru.

Kako izraditi misaonu kartu?

1.  Koristi prazan papir bez crta i nekoliko flomastera u boji. Papir svakako postavi postrance, tako da bude širi nego što je duži.          

2. Na sredini stranice nacrtaj sliku. Slika vrijedi tisuću riječi i pomaže pri služenju maštom. Označava glavnu temu i poticajnija je za mozak, npr.:

3.   Nacrtaj nekoliko debelih zavojitih crta koje se pružaju od slike u sredini stranice po jednu za svaku od glavnih ideja o toj temi. Središnje grane predstavljaju glavne podteme

4.  Imenuj svaku od tih ideja (možeš i nacrtati sliku), tako koristiš obje strane mozga. U misaonoj su karti sve riječi podcrtane.

5. Iz svake od tih ideja povuci druge povezane crte tako da se šire poput grana stabla. Svakoj od ideja dodaj misli. Dodatne grane predstavljaju pojedinosti.

Primjer:

Materijal izradila: Marina Majetić, pedagoginja


Korištena literatura:

  • Metodologija učenja, naučimo učiti, Dušević & Kršovnik d.o.o., Rijeka, 2013.
  • Štefanija Vodopija, Naučite kako učiti, Žagar, Rijeka 2004.
  • Vesna Bilić i suradnici, Izbor tema za satove razrednih odjela, Ljevak, 2005
  • M. Rijavec, D. Miljković,Vodič za preživljavanje u školi
  • Slavica Kovač, Misaona karta/mentalna mapa
  • Tony Buzan, Kako izrađivati mentalne mape, Veble commerce, 2004.
  • Tony Buzan, Mentalne mape za klince: kako do uspjeha u školi, Veble commerce, 2005.

Brojač posjeta
Ispis statistike od 12. 10. 2011.

Ukupno: 877915
Ovaj mjesec: 1682
Ovaj tjedan: 538
Danas: 6




preskoči na navigaciju